OMIŠKA PLAVA ČISTKA

Danas je održana ekološka akcija čišćenja podmorja Cetine – “Omiška plava čistka”, koja je okupila ronioce, volontere i lokalnu zajednicu u zajedničkom cilju očuvanja ovog vrijednog prostora.

Akciju je organizirala Turistička zajednica Grada Omiša u suradnji s ronilačkim centrom Calypso, uz podršku Grada Omiša, komunalnog poduzeća Peovica d.o.o. i Javne ustanove “More i krš”.

Otpad se odmah na terenu razvrstavao, nakon čega ga je Peovica preuzela već sortiranog, čime je osiguran učinkovit i odgovoran sustav zbrinjavanja.

Sudjelovalo je 40 sudionika – ronioca ronilačkog centra Calypso i KPA Iglun, te ronioca Javne ustanove “More i krš”, kao i volontera ŠNRD Omiš, SKAC i učenika GLOBE grupe OŠ Josip Pupačić s učiteljicom Tamarom Banović.

Više o samoj akciji možete pročitati na portalu More – poveznica.

Video:

https://web.facebook.com/reel/1551281809960587

Pripremila: Tamara Banović

U Omišu, 21. svibnja 2026.

Kvaliteta morske vode i školjkaša kao pokazatelj promjena morskog ekosustava u omiškoj gradskoj luci

Sažetak

U radu je istražena kakvoća morske vode i školjkaša u gradskoj luci Omiša kao pokazatelj mogućih promjena u morskom ekosustavu nakon rekonstrukcije luke i povećanja broja plovila. Fizikalno-kemijska svojstva mora praćena su dugoročno, od 2015. do 2026. godine, prema GLOBE protokolima, dok je mikrobiološka kakvoća morske vode i mediteranske dagnje Mytilus galloprovincialis procijenjena analizom indikatora fekalnog onečišćenja (Escherichia coli i crijevni enterokoki). Također je ispitan potencijalni utjecaj bio kugli s efektivnim mikroorganizmima na poboljšanje kakvoće morske vode. Rezultati pokazuju relativnu stabilnost većine fizikalno-kemijskih parametara, uz blagi porast temperature mora i pojavu mjerljivih koncentracija nitrata i nitrita nakon rekonstrukcije luke. Mikrobiološka analiza pokazala je niske koncentracije indikatorskih bakterija u morskoj vodi i školjkašima, što more svrstava u kategoriju izvrsne kakvoće prema važećim propisima. Dobiveni rezultati ne ukazuju na pogoršanje sanitarne kakvoće mora i školjkaša u odnosu na prethodna istraživanja iz 2017. godine. Primjena bio kugli s efektivnim mikroorganizmima nije pokazala značajan učinak na smanjenje mikrobiološkog opterećenja tijekom kratkog razdoblja istraživanja. Rezultati upućuju na potrebu daljnjeg dugoročnog praćenja kako bi se pouzdanije procijenili trendovi promjena u morskom okolišu.

Ključne riječi: GLOBE hidrologija, indikatori fekalnog onečišćenja, EM biokugle

Autori projekta: Josip Ćatipović, Rina Knezović i Tonka Stanić

Mentorica: Tamara Banović, prof.

Cjeloviti projekt: poveznica

U Omišu, 15. svibnja 2026.

GLOBE učenici na Festivalu izvrsnosti

U okviru projekta RAST Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, naši GLOBE učenici predstavili su projekt „Plavo srce Omiša” na Festivalu izvrsnosti u organizaciji Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Učenici su predstavili svoj cjelogodišnji rad prezentacijom za koju su dobili priznanje. Sudjelovanjem na ovoj tradicionalnoj konferenciji Josip, Tonka i Rina su pokazali svoje znanje, kreativnost i angažiranost u radu za zajednicu.

Pripremila: Tamara Banović

U Omišu, 8. svibnja 2026.

MEĐUŽUPANIJSKA GLOBE SMOTRA I NATJECANJE

Na međužupanijskoj smotri i natjecanju GLOBE škola regije Jug, koja se održala 9. travnja 2026. godine u Medicinskoj školi u Zadru, našu školu predstavili su Rina Knezović, Tonka Stanić i Josip Ćatipović pod vodstvom mentora Tamare Banović i Ivice Štrbca.

Čestitke učenicima na osvojenom drugom mjestu i izvrsnom predstavljanju GLOBE aktivnosti koje se provode u našoj školi.

Naši GLOBE učitelji Ivica Štrbac i Tamara Banović  bili su članovi međužupanijskog povjerenstva GLOBE regije Jug (Splitsko-dalmatinska; Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i  Zadarska županija).

Za još slika pogledajte Facebook GLOBE Omiš – poveznica

Pripremili: Tamara Banović i Ivica Štrbac

U Omišu, 9. travnja 2026.

PROJEKT EU CONEXUS I NACIONALNO FINALE

Učenici 8.d razreda, vrijedni članovi školske GLOBE grupe, Rina Knezović, Tonka Stanić, Marko Balić i Roko Jerčić, sudjelovali su na nacionalnom finalu EU Conexus projekta na Sveučilištu u Zadru.

Sudjelovanjem u projektu EU Conexus, koji povezuje znanost, obrazovanje i očuvanje mora, naši su učenici pokazali koliko su važne ideje mladih u stvaranju održive budućnosti. Cilj projekta je potaknuti učenike na razumijevanje važnosti očuvanja morskih ekosustava, razvijanje ekološke svijesti te primjenu znanja kroz inovativne i praktične projekte. Kroz ovaj projekt učenici razvijaju istraživačke vještine, kritičko razmišljanje i odgovornost prema okolišu, ali i uče kako lokalne aktivnosti mogu imati globalni utjecaj.

Na nacionalnom finalu predstavili su svoj kreativni rad – „Plavi laboratorij – škola budućnosti na moru“, koji predstavlja inovativni model edukacijskog centra usmjerenog na održivost i zaštitu mora.

Njihova škola nije obična škola – to je prostor gdje se uči istraživanjem!

Zamislili su laboratorije za analizu mora i mikroplastike, bazene za uzgoj algi i školjkaša, akvarije za promatranje morskog svijeta, ali i pametna ekološka rješenja poput solarnih panela, prikupljanja kišnice i zelenih površina.

Posebno nas veseli što su u izradi modela koristili reciklirane materijale i primijenili principe održivosti – jer male promjene mogu imati veliki utjecaj!

Kroz ovaj projekt naši su učenici razvijali timski rad, kreativnost i istraživački duh, ali i pokazali da već danas mogu biti pravi čuvari mora i okoliša. I sve to skupa izvrsno su predstavili na engleskom jeziku.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje kako naši učenici aktivno sudjeluju u stvaranju održive budućnosti, a njihov rad predstavlja inspiraciju i primjer dobre prakse za cijelu zajednicu.

Mentori učenika u ovom vrijednom projektu bili su njihovi učitelji Tamara Banović i Ivica Štrbac.

Bravo za naš tim!

Sve aktivnosti provedene u projektu možete pogledati na priloženom linku:

EU CONEXUS – OCEAN SPARKS

Pripremili : Tamara Banović i Ivica Štrbac

U Omišu, 19. ožujka 2026.

 ICSE Science Factory

Učenici naše škole već drugu godinu zaredom sudjeluju u projektnim aktivima ICSE Science Factory projekta u organizaciji zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Aktivnosti otvorenog školovanja su aktivnosti u kojima se učenici i nastavnici bave znanstvenim problemom relevantnim za njihovu lokalnu zajednicu u obliku projekta u suradnji s vanjskim suradnicima (znanstvenicima, stručnjacima, političarima, roditeljima). Učenici koji su sudjelovali u ovome projektu su GLOBE – ovci iz 8.d razreda: Marko Balić, Roko Jerčić, Ela Popovac, Tonka Juričević, Tonka Stanić, Rina Knezović i Ira Zovko, a mentori su im bili GLOBE učitelji Tamara Banović i Ivica Štrbac.

Kojom problematikom su se učenici bavi?

Pojačani učinak staklenika, globalno zatopljenje i klimatske promjene, teme su o kojima učimo u školi i o kojima svakodnevno možemo čuti i čitati u medijima. Razdoblje od 2011. do 2020. godine bilo je najtoplije desetljeće otkako postoje meteorološka mjerenja, a globalno zagrijavanje Zemlje trenutačno iznosi 0,2 °C po desetljeću (www://climate.ec.europa.eu/, 2021). Ljudskim djelovanjem, u atmosferi se povećava koncentracija ugljikovog(IV) oksida i ostalih stakleničkih plinova, koji zadržavaju toplinu odbijenu od površina na Zemlji i sprječavaju njen povratak u svemir te tako uzrokuju globalno zatopljenje. Ono podrazumijeva porast temperature na Zemlji, sve češću pojavu suša i šumskih požara, otapanje ledenjaka i podizanje razine mora, poplave, erozije tla i slično (www://climate.ec.europa.eu/, 2022). Izgled Zemlje brzo se mijenja uslijed globalnog zatopljenja, a jedan od najalarmantnijih procesa koji se uočava je smanjivanje površine ledenjaka. Osim što taljenje ledenjaka utječe na povišenje razine mora i smanjenje količine pitke vode, nestajanjem ledenjaka dodatno se povećava temperatura atmosfere što pridonosi globalnom zatopljenju. Razlog tome možemo naći u albedo efektu. Riječ albedo potječe od latinskog naziva albus što znači bijelo ili bjelina, a definira se kao udio svjetlosti reflektirane od neke površine. Kada sunčeva svjetlost dopre do površine Zemlje, dio se apsorbira, a dio reflektira. Vrijednosti albeda kreću se od 0 do 1, odnosno od 0 do 100%. Površina s visokim albedom će reflektirati više sunčeve svjetlosti od površine s niskim albedom. Površine s visokim albedom uključuju pijesak, snijeg i led te neke urbane površine, poput betona ili svijetlog kamena, a površine s niskim albedom uključuju šume, oceane i neke urbane površine, poput asfalta (www.mynasadata.larc.nasa.gov, 1, 2021). Pojavnost gradskih toplinskih otoka također je povezana s albedo efektom. Izraz urbani toplinski otoci odnosi se na područja unutar gradskog okoliša koja imaju značajno višu temperaturu u usporedbi s okolnim ruralnim područjima (Žgela, 2019). Urbani toplinski otoci rezultat su urbanizacije i koncentracije građevinskih materijala koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu, poput betona i asfalta, odnosno zbog niskog albedo učinka koje navedeni materijali imaju (www.globe.gov , 2022). U urbanim područjima temperature zraka dosežu i do 6 °C višu vrijednost nego u okolnim predgrađima i ruralnim područjima (www.mynasadata.larc.nasa.gov, 2, 2021). Odabir materijala za izgradnju stambenih prostora utječe na zagrijanost atmosfere u gradovima jer i građevinski materijal koji se koristi za izgradnju stambenih objekata također ima različiti albedo efekt. Tako primjerice, bijela cigla ima albedo vrijednost 0,4,  dok je albedo narančaste cigle 0,26. Odabir materijala za izgradnju krovnih površina također utječe na zagrijanost atmosfere, tako narančasta opeka ima albedo 0,41, a smeđa opeka 0,36 (Žgela, 2020).

Budući iz literaturnih izvora saznajemo da je bijela boja, zbog visoke vrijednosti albedo učinka, važna i za temperaturu zraka, zapitali smo se koji je razlog da ljudi u području s vrućim ljetima boje fasade kuća i zgrada u bilo koju drugu boju osim bijelu. S obzirom na područje mediteranske klime koja vlada u području u kojem živimo, a koje karakteriziraju vruća i suha ljeta, postavlja se pitanje otkuda trend izgradnje objekata s tamnom fasadom. Od davnina su Dalmaciju karakterizirale bijele kamene kuće, dok se u posljednje vrijeme takve kuće gotovo i ne grade, a posebno ne u urbanim područjima. Zamijenile su ih građevine čije se fasade boje različitim bojama, a nije rijedak slučaj tamno obojenih kuća, najčešće tamno sivom, ali i smeđom bojom. Istraživačka pitanja koja su nas potakla na ovo istraživanje su sljedeća. Utječe li boja podloge na brzinu taljenja leda? Zagrijavaju li se jednakom brzinom različite podloge poput vode, tla i snijega? Razlikuje li se površinska temperatura različito obojenih fasada kuća i zgrada koje su izložene jednakoj količini sunčevog zračenja? Kako albedo učinak utječe na pojavnost gradskih toplinskih otoka?

Cilj ovoga rada je ispitati utjecaj boje podloge na njeno zagrijavanje, s naglaskom na mjerenje razlike u zagrijavanju različito obojenih površina stambenih i poslovnih objekata te ispitati njihov utjecaj na pojavnost urbanih toplinskih otoka. Prvi dio istraživanja provodi se u školskom laboratoriju gdje će se pokusom ispitati brzina taljenja leda ovisno o boji podloge na kojoj se led nalazi te će se ispitati razlika u temperaturi zagrijavanja triju različito obojenih podloga, koje simuliraju zagrijavanje tla, vode i ledenjaka. Drugi dio istraživanja povodit će se na terenu gdje se laserskim infracrvenim termometrom mjeri površinska temperatura različito obojenih dijelova objekata kojima smo okruženi. S mjerenjem se krenulo  1. lipnja 2025, a završetak mjerenja planira se 31. prosinca 2025. Treći dio istraživanja uključuje mjerenje temperature zraka u izgrađenom urbanom dijelu grada i u zapuštenom, neizgrađenom dijelu kako bi se utvrdila razlika u temperaturi zraka na tim područjima. Svi rezultati prikazat će se grafički i na temelju analize rada donijet ćemo zaključke.

Naš projekt predstavili smo u Zagrebu, 29. siječnja 2026. na Znanstvenom sajmu. Odlučili smo projekt predstaviti igrokazom kojega možete pogledati na priloženoj poveznici.

Tamne fasade, vrući gradovi – VIDEO

Pripremila: Tamara Banović

U Omišu, 1. veljače 2026.

GLOBE edukacije za početnike u Omišu

U Omišu je 12. studenog 2025. održana GLOBE edukacije namijenjeni odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima koji su na početku rada u GLOBE programu – onima koji su završili osnovnu edukaciju (online ili uživo), ali još nisu započeli s aktivnostima, kao i učiteljima koji su već krenuli s radom, no trebaju dodatnu podršku. Edukacija je bila otvorena i za sudionike koji dosad nisu prošli edukaciju, a žele uvesti GLOBE program u svoju školu.

Edukaciju su vodili GLOBE treneri regije Jug Tamara Banović i Ivica Štrbac.

Tijekom edukacije polaznici su se upoznali sa sadržajima GLOBE programa, među kojima su:

• Uvod u GLOBE program: međunarodna zajednica, ciljevi i mogućnosti za škole
• Povezanost GLOBE aktivnosti s kurikulumom te primjeri dobre prakse
• GLOBE protokoli iz atmosfere
• GLOBE protokoli iz hidrosfere
• Unos podataka u GLOBE bazu: registracija škole i korisnika, unos podataka putem mrežne platforme i mobilne aplikacije

U Omišu je sudjelovalo 17 polaznika iz 8 osnovnih škola, 3 srednje škole te jednog dječjeg vrtića.

Rezultati provedene evaluacije pokazuje visoko zadovoljstvo sudionika edukacijom. Polaznici su istaknuli želju za nastavkom rada u GLOBE programu te izrazili interes za dodatne edukacije koje bi obuhvatile i ostale GLOBE protokole, kako bi se što bolje osnažili za samostalno provođenje programa u svojim školama.

U Omišu, 12. studenog 2025.
Tekst pripremio: Ivica Štrbac

Stručni članak: 10 godina GLOBE avanture u srcu Omiša

GLOBE voditelji i treneri u našoj školi Tamara Banović i Ivica Štrbac, već jedno puno desetljeće provode GLOBE program s učenicima naše škole. Važan segment rada s GLOBE-ovcima je i sudjelovanje u istraživačkim projektima. Što i kako naši GLOBE-ovci istražuju može pročitati u stručnom članku pod nazivom 10 godina GLOBE avanture u srcu Omiša.

Pročitaj stručni članak:  10 godina GLOBE avanture u srcu Omiša.

Tekst pripremili: Tamara Banović i Ivica Štrbac

U Omišu, 30 listopada 2025.

Erasmus+ projekt „Be the change you want to see in the school“

Od 13. do 17. listopada naša je škola bila domaćin učenicima i učiteljima iz talijanskog grada Poggibonsi koji su nas posjetili u sklopu Erasmus+ projekta „Be the change you want to see in the school“. U goste nam je stiglo 24 učenika i 7 učitelja, a zajedno s našim učenicima i učiteljima proveli su pet dana ispunjenih učenjem, druženjem i stvaranjem nezaboravnih uspomena.
Sve je započelo toplim dočekom u školskom dvorištu, nakon čega su naši gosti upoznali Omiš i njegovu bogatu kulturnu baštinu – Muzej klapskog pjevanja i tvrđavu Mirabelu. U sklopu 9. tjedna znanosti sudjelovali su u brojnim radionicama, među kojima su i GLOBE protokoli, gdje su zajedno istraživali i učili o prirodi koja nas okružuje.
Posebno su ih oduševili izleti – posjet Poljičkoj Republici i priča o Mili Gojsalić, ali i prilika da vlastitim rukama pripreme soparnik, tradicijsko jelo pod nematerijalnom zaštitom UNESCO-a. Na gradskoj plaži igrali su sportske i stare zaboravljene igre, a vožnja kanjonom Cetine ostavila je poseban dojam na sve. U Kaštel Slanici su, zajedno s našim učenicima, obilježili Dan ružičaste vrpce i kroz GLOBE radionicu istraživali svojstva tla i vode.
Prije odlaska, naši su gosti prisustvovali satovima Geografije, Kemije, Biologije, Engleskog i Hrvatskog jezika, a u rodnom mjestu pjesnika Josipa Pupačića održali su višejezičnu radionicu „U zagrljaju s morem“.
Tijekom tih nekoliko dana povezali smo se, učili jedni od drugih i zajedno otkrivali koliko je važno mijenjati svijet oko sebe – počevši od vlastite škole. Susret s učenicima i učiteljima iz Italije pokazao nam je koliko su prijateljstvo, suradnja i znatiželja univerzalni jezici koji nas spajaju.

U Omišu, 17. listopada 2025.
Tekst pripremili: Ivica Štrbac i Tamara Banović

Deset godina Europskog tjedna održivog razvoja obilježen i u našoj školi

Europski tjedan održivog razvoja (ESDW) 2025. održao će se od 18. rujna do 8. listopada te je ove godine obilježio svoju 10. obljetnicu. Ova inicijativa omogućuje organizacijama i pojedincima da predstave svoje aktivnosti usmjerene na održivi razvoj i pridonesu jačanju svijesti o važnosti provedbe ciljeva održivog razvoja.

Europski tjedan održivog razvoja pokrenut je 2015. godine na inicijativu Austrije, Francuske i Njemačke, uz podršku Europske mreže za održivi razvoj (ESDN).Cilj mu je pružiti platformu za isticanje primjera predanosti održivom razvoju diljem Europe tijekom određenog razdoblja, kako bi se privukla pažnja javnosti na temu održivog razvoja, UN-ove Agende 2030. i 17 ciljeva održivog razvoja. Od 2015. godine, prijavljeno je više od 50.000 događaja s desecima milijuna sudionika.

U Osnovnoj školi Josip Pupačić iz Omiša proveden je čitav niz aktivnosti u vremenu od 18. rujna do 8. listopada 2025. Učiteljice Martina Milina i Marina Fistanić s učenicima prvog i trećeg razreda sudjelovali u nizu aktivnosti posvećenih očuvanju biljnog i vodenog svijeta te očuvanju zdravlja i života na zemlji. Učenici su se vratili u prošlost i sudjelovali u starim, zaboravljenim igrama- bacanje oraha, povlačenje štapova, skakanje u vrećama, zatim su sadili ljekovite biljke u školskom dvorištu i izrađivali slike ljekovitoga bilja i postavili izložbu u školi. Također su izrađivali sapune s mirisom ljekovitih biljaka.

Učitelji Tamara Banović i Ivica Štrbac Europski tjedan održivog razvoja obilježili su provedbom radionice pod nazivom  Let’s protect the seas and oceans. Aktivnosti su provedene s učenicima GLOBE grupe koja djeluje u školi, a potom su radionicu proveli sa zainteresiranim učenicima od petog do osmog razreda  na Tjednu znanosti koji se po deveti puta obilježava u našoj školi. U istoj radionici sudjelovali su učenici iz talijanske osnovne škole iz Poggibonsija kojima je naša škola bila domaćin. Učenici su kroz niz praktičnih pokusa istraživali kako klimatske promjene utječu na morski ekosustav, s posebnim naglaskom na porast temperature mora, kiselost oceana i topljenje ledenjaka. Aktivnosti su vođene uz pomoć nastavnih listića koji su posebno osmišljeni za ovu temu, a imaju edukativni i istraživački karakter: učenici uče na praktičan i iskustven način, dok učitelji testiraju novi obrazovni materijal za održivi razvoj. Očekivani ishod projekta je ostvaren, a to je veća osviještenost učenika o izazovima koji prijete morima i oceanima, kao i razvoj kritičkog mišljenja, znanstvene radoznalosti i odgovornog ponašanja prema okolišu.

Pokušajte i vi napraviti pokuse koristeći radne listiće Let’s protect the seas and oceans.

U Omišu, 8. listopada 2025.

Tekst pripremila: Tamara Banović

Uključeni učitelji: Marina Fistanić, Martina Milina, Ivica Štrbac i Tamara Banović

#BudimoOdrživi

#ESDW2025 

#ESDW10

Sudjelovanje na Erasmus+ edukaciji u Italiji

Učitelji Tamara Banović i Ivica Štrbac iz OŠ Josip Pupačić iz Omiša sudjelovali su u edukaciji učenika i učitelja u okviru Erasmus+ projekta “Be the Change you want to see in the School”, koja se održala u gradu Poggibonsi u Italiji od 24. do 26. rujna 2025. godine

Tijekom boravka u Italiji, učitelji su održali predavanje pod nazivom” Why i sit good to be a GLOBE school?”. Predavanju je prisustvovalo tridesetak obrazovnih djelatnika iz Italije koji su nakon izlaganja stekli punu sliku kako GLOBE program funkcionira u Republici Hrvatskoj. Među učenicima je proveden veliki broj radionica i praktičnih aktivnosti usmjerenih na primjenu GLOBE protokola za atmosferu i tlo. U okviru programa, rad s učenicima uključivao je određivanje vrste oblaka, procjena naoblake, korištenje GLOBE Observer aplikacije te analizu uzoraka tla s ciljem razumijevanja utjecaja čimbenike iz okoliša na lokalne ekosustave.

Sudjelovanje u ovom programu omogućilo nam je razmjenu iskustava i ideja s kolegama iz Italije, kao i upoznavanje s novim metodama poučavanja u području prirodoslovlja i STEM-a. Kroz suradnički rad i međunarodno okruženje dodatno smo osnažili svoje kompetencije u istraživačkoj i projektnoj nastavi, te stekli korisne uvide koji će doprinijeti kvaliteti nastave u našoj školi.

Posebno vrijedno iskustvo i izazov bilo je raditi s učenicima, primjenjujući znanstvene metode u stvarnom okruženju. Edukacija je ujedno pružila priliku za kulturnu razmjenu i upoznavanje bogate povijesti i tradicije regije Toskane.

Zahvaljujući sudjelovanju u ovom Erasmus+ projektu, naša škola nastavlja s aktivnim uključivanjem u europske obrazovne programe, koji potiču inovativnost, mobilnost i cjeloživotno učenje.

Tekst pripremili: Tamara Banović i Ivica Štrbac, GLOBE treneri

29. rujna 2025.

GLOBE 2024./2025.