Vruće točke Omiša – istražujemo kako se zagrijava naš grad
Zašto su neke gradske površine toplije od drugih? Zagrijavaju li se tamne fasade više od svijetlih? Može li zelenilo pomoći u ublažavanju ljetnih vrućina? Odgovore na ova pitanja potražili su učenici Osnovne škole Josip Pupačić tijekom istraživačke radionice Vruće točke Omiša – istražujemo kako se zagrijava naš grad, održane 1. listopada 2026. godine u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja.
Radionica je okupila učenike drugih, četvrtih i osmih razreda, povezujući različite generacije učenika kroz zajedničko istraživanje, iskustveno učenje i promišljanje o održivom razvoju vlastitoga grada.
Uvodni dio radionice pripao je učenicima osmih razreda koji su svojim mlađim školskim kolegama predstavili istraživački projekt bivših učenika naše škole, državnih prvaka na natjecanju iz biologije. Projektom, znakovitoga naziva “Bila boja je boja” istraživali su utjecaj boje fasada na njihovo zagrijavanje te povezanost izgrađenih površina s pojavom urbanih toplinskih otoka. Rezultati njihova istraživanja pokazali su da se tamne fasade znatno više zagrijavaju od svijetlih, osobito tijekom toplijih mjeseci, čime mogu pridonijeti dodatnom zagrijavanju gradskog prostora.
Slika 1. Efekt urbanog toplinskog otoka (Izvor: http://www.meridijani.com/, 2021.)
Slika 2. Brzina taljenja leda ovisi o boji podloge, što je ona tamnija taljenje je brže
Nakon što su od starijih učenika doznali zašto boja i vrsta površine utječu na njezino zagrijavanje, učenici drugih i četvrtih razreda preuzeli su ulogu malih istraživača. Opremljeni beskontaktnim infracrvenim termometrima krenuli su u istraživačku šetnju Omišem kako bi provjerili koliko se razlikuju temperature površina koje ih svakodnevno okružuju.
Na odabranim lokacijama mjerili su površinske temperature različitih podloga, uspoređivali ozelenjene i betonirane površine te osunčana i zasjenjena mjesta. Primjenjujući istraživačke postupke prilagođene njihovoj dobi, upoznali su se s načinom prikupljanja podataka i otkrivali kako različiti materijali, izloženost Sunčevu zračenju i prisutnost vegetacije utječu na zagrijavanje gradskog prostora.
Slika 3. Mjerenje površinske temperature i vođenje bilješki kao važan dio svakog istraživanja
Radionica je učenicima omogućila da na konkretnim primjerima povežu ono što uče u školi s okolišem u kojem žive. Posebna pozornost posvećena je važnosti zelenih površina, stabala i prirodnog hlada u ublažavanju zagrijavanja urbanih sredina, kao i promišljanju o tome kako odgovorno prostorno planiranje može pridonijeti ugodnijem i zdravijem životu u gradu.
Posebna vrijednost ove aktivnosti bila je međuvršnjačko učenje jer su učenici osmih razreda svoja istraživačka iskustva i znanstvene spoznaje prenijeli mlađim učenicima, koji su potom dobili priliku i sami postati istraživači. Na taj su način znanje, suradnja i znatiželja povezali učenike različitih generacija.
Aktivnost je ujedno povezala školska istraživanja, elemente međunarodnog programa GLOBE i obrazovanje za održivi razvoj, potičući učenike na kritičko promišljanje o klimatskim promjenama, urbanim toplinskim otocima i mogućnostima njihova ublažavanja.
Jer grad u kojem živimo nije samo prostor koji svakodnevno koristimo – on je i prostor koji možemo istraživati, razumjeti i mijenjati nabolje. A upravo su naši mali i veliki istraživači pokazali da prvi korak prema održivijoj budućnosti započinje znatiželjom, znanjem i spremnošću na djelovanje.
Radionicu su osmislile i provele učiteljice Martina Milina, Marina Fistanić i Tamara Banović.
U Omišu, 15. listopada 2026.
Tekst pripremila: Tamara Banović