ISTRAŽIVANJE NA ŠKOLSKOJ RAZINI
Koliko poznajem svoj zavičaj? (učenici od 2.-4. razreda osnovne škole)
Osmišljavanje i provedba istraživanja iz područja odgoja i obrazovanja na školskoj razini, objavljen 9. lipnja 2025. na mrežnoj stranici škole.
CILJ ISTRAŽIVANJA:
Utvrditi utjecaj različitih metoda poučavanja o zavičaju (tradicionalna nastava temeljena na udžbenicima naspram aktivnih i iskustvenih metoda poput terenske nastave i praktičnih aktivnosti) na razinu znanja, interesa i percepciju važnosti zavičaja kod učenika osnovne škole u Omišu.
POLAZIŠNE PRETPOSTAVKE (HIPOTEZE):
Pretpostavka 1 (o znanju): Učenici koji su bili uključeni u više terenske nastave i praktičnih aktivnosti vezanih uz omiški zavičaj pokazat će značajno veće znanje o lokalnoj povijesti, kulturi i prirodi u usporedbi s učenicima koji su o zavičaju učili prvenstveno iz udžbenika.
Pretpostavka 2 (o interesu): Učenici koji su sudjelovali u aktivnim metodama učenja o zavičaju iskazat će višu razinu interesa i motivacije za daljnje učenje o svom zavičaju u usporedbi s učenicima koji su bili izloženi pretežno tradicionalnim metodama.
Pretpostavka 3 (o percepciji važnosti): Učenici koji su imali više iskustvenog učenja o zavičaju percipirat će učenje o lokalnoj povijesti, kulturi i prirodi kao značajnije i relevantnije za svoj život u usporedbi s učenicima koji su učili samo iz udžbenika.
Objašnjenje cilja:
Cilj jasno definira što se istraživanjem želi postići. Fokus je na usporedbi učinkovitosti različitih pedagoških pristupa u poučavanju o zavičaju i njihovom utjecaju na ključne ishode učenja (znanje, interes, percepcija važnosti). Specifično je usmjeren na učenike osnovne škole u Omišu.
Objašnjenje polazišnih pretpostavki:
Polazišne pretpostavke su konkretne tvrdnje koje se istraživanjem nastoje potvrditi ili opovrgnuti.
Prva pretpostavka fokusira se na kognitivni aspekt učenja – razinu usvojenog znanja. Pretpostavlja se da aktivno sudjelovanje dovodi do boljeg pamćenja i razumijevanja.
Druga pretpostavka odnosi se na afektivni aspekt – emocionalnu povezanost i želju za učenjem. Vjeruje se da iskustvene metode potiču veći entuzijazam.
Treća pretpostavka tiče se vrijednosnog aspekta – kako učenici percipiraju važnost onoga što uče. Pretpostavlja se da izravno iskustvo čini učenje relevantnijim.
METODA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je provedeno početkom lipnja 2025. godine. Za ispitivanje se koristio upitnik koji je sadržavao 14 pitanja. Na jedan dio pitanja učenici su imali ponuđene odgovore, dok su na ostala pitanja trebali napisati svoj odgovor.
Rezultati su obrađeni statističkom metodom izračunavanja podataka i prikazani su u dijagramu.
Pitanja:
- Što je zavičaj?
- Navedi po čemu se tvoj zavičaj razlikuje od ostalih?
- Jesi li zainteresiran/ zainteresirana da saznaš više o prošlosti svog zavičaja?
- Koliko te zanima kultura i tradicija tvog zavičaja?
- Od koga si, iz svoje obitelji najviše saznao o svom zavičaju?
- Iz kojih nastavnih predmeta si najviše saznao/ saznala o svom zavičaju?
- Jesi li sudjelovao/ sudjelovala na nekoj terenskoj nastavi ili posjetu vezanom uz tvoj zavičaj? Ako jesi, što si posjetio/ posjetila?
- Smatraš li da je učenje o zavičaju važno? Objasni svoj odgovor.
- Želiš li više u školi učiti o svom zavičaju?
- Bi li volio/ voljela učiti kroz posjete raznim zavičajnim znamenitostima?
- Smatraš li da je korisnije izaći vani i doživjeti uživo zavičaj ili učiti iz udžbenika.
- Navedi neku znamenitost ili važnu osobu svog zavičaja.
- Jesi li nekad sudjelovao/ sudjelovala u nekoj kulturnoj manifestaciji ili proslavi koja je važna za tvoj zavičaj? Ako jesi navedi kojoj.
- Znaš li za neku posebnu legendu ili priču vezanu uz tvoj zavičaj? Ako znaš, koju?
Zaključak:
Učenici koji aktivno sudjeluju u terenskoj nastavi i praktičnim aktivnostima vezanim uz zavičaj pokazuju veće znanje i interes za lokalnu povijest, kulturu i prirodu u usporedbi s učenicima koji uče samo iz udžbenika. Učenici su zainteresirani za usvajanje novih znanja o svom zavičaju, zanima ih kultura i tradicija zavičaja, smatraju da je učenje o zavičaju važno, žele dodatno učiti i sudjelovati na terenskim nastavama.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA:
Priredila i objavila: Martina Milina, lipanj 2025.
PROMOCIJA SLIKOVNICE CRKVE MOGA GRADA I IZLOŽBA DJEČJIH LIKOVNIH RADOVA
Omiš, grad satkan od kamena i povijesti, čuva bogatu kulturnu baštinu koja se prepliće kroz stoljeća. U srcu te baštine posebno mjesto zauzimaju crkve, ti tihi svjedoci dubokih korijena kršćanstva na ovim prostorima. Njihovi zvonici, koji ponosno paraju omiško nebo, ne samo da su orijentiri u prostoru, već i čuvari sjećanja na generacije koje su ovdje živjele, molile se i ostavile svoj neizbrisiv trag.
Učiti djecu o ovim crkvama znači mnogo više od pukog nabrajanja datuma i stilova gradnje. To znači otvoriti im vrata u prošlost, ispričati priče o ljudima koji su gradili te kamene ljepotice s vjerom i trudom. Kroz te priče, djeca mogu osjetiti puls prošlih vremena, razumjeti kontinuitet vjere i tradicije koja je oblikovala identitet Omiša. Svaki detalj na pročelju, svaki freska unutar zidina, šapuće o umjetnosti, duhovnosti i životu ljudi davnih vremena.
Osim crkava, važno je djeci približiti i ostale elemente kulturne baštine grada – stare zidine, kule, uske kale, tragove gusarske prošlosti. Sve su to niti koje tvore bogatstvo omiškog identiteta. Kroz upoznavanje s tim nasljeđem, djeca razvijaju osjećaj pripadnosti, ponosa svojim korijenima i poštovanja prema onima koji su im prethodili.
Poučavanje prošlosti nije samo gledanje unatrag, već je ulaganje u budućnost. Djeca koja razumiju svoju kulturnu baštinu, koja znaju odakle dolaze, grade čvrste temelje za svoj identitet i vrijednosti. Ona uče cijeniti različitost, poštovati tradiciju i s više razumijevanja gledati na svijet oko sebe. Baština ih uči o postojanosti, o tome kako vrijednosti i uvjerenja mogu preživjeti stoljeća i ostaviti dubok trag.
Stoga, važno je poticati djecu da istražuju, pitaju, posjećuju i doživljavaju kulturnu baštinu Omiša. Kroz interaktivne radionice, posjete muzejima i crkvama, šetnje starim gradom uz priče o prošlosti, djeca će na najbolji način upiti znanje i stvoriti osobnu vezu sa svojom baštinom. Na taj način, odgajamo generacije koje će s ponosom nositi nasljeđe svojih predaka i s mudrošću graditi budućnost svog grada.
I tako je nastala slikovnica Crkve moga grada. U slikovnici ćete pronaći crkve našeg grada, svetište Leopolda Mandića, franjevački samostan i samostan naših časni.
Zahvala Centru izvrsnosti SDŽ, Gradu Omišu, don Jozi Gojsaliću što su prepoznali važnost ovog projekta i bili nam podrška u realizaciji.
Posebna zahvala učenicima koji su marljivo istraživali, crtali, slikali, pisali, modelirali, grafički dizajnirali …i zato molim jedan veliki pljesak za naše učenike koji su sudjelovali u ovom projektu.
A sada svi zajedno uživajte u likovnom stvaralaštvu naših učenika.
ABECEDA BILJAKA PRIMORSKOG ZAVIČAJA
Abeceda biljaka primorskog zavičaja” je digitalna knjižica – slikovnica nastala suradnjom učiteljica u OŠ Josip Pupačić. Učiteljice Tamara Banović, Marina Fistanić i Martina Milina povezale su učenike drugog, četvrtog i šestog razreda, a njihovi likovni radovi i opisi biljaka nalaze se u slikovnici.
Priredila i objavila: Martina Milina, 10.6.2025.
FESTIVAL ZNANOSTI 2025
AKTIVNOSTI: https://read.bookcreator.com/Jd–Xz6PKyVroC4XtSw2aslwtdDon9ihCplgktvIB30/j8yCpJK5TeO0NbvhwkO1bQ
Priredila i objavila: Martina Milina, svibanj 2025.
MAT LIGA
Šest učenika 4. a razreda sudjelovalo je u sva četiri kola Mat lige. MAT liga ekipno je matematičko natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola, a nastala je sa željom za popularizacijom matematike, većom motivacijom učenika i njihovih mentora te poticanjem zajedništva i timskog rada. Organizator natjecanja je MAT, obrt za poduku, vlasnice profesorice matematike Maje Zelčić.
Priredila i objavila: Martina Milina, svibanj 2025.
NOĆ KNJIGE
- travnja obilježili smo Noć knjige – manifestaciju koja se održava u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dana hrvatske knjige (22. travnja). Učenici 2.a i 4.a razreda sudjelovali su u umjetničko- edukativnoj radionici More.
AKTIVNOST
Vođenim pitanjima učenike dovodimo do zaključka da ljudi u more bacaju otpad i smeće.
AKTIVNOST
Čitamo priču u stihovima More mi priča…
AKTIVNOST
Razgovor, iznošenje mišljenja, zaključivanje
AKTIVNOST
Oslikavanje morskih biljaka i životinja
Priredila i objavila: Martina Milina, travanj 2025.
VEČER MATEMATIKE
Učenici 4. a razreda sudjelovali na Večeri matematike učeći matematiku kroz igru. Matematika obiluje osobinama, računskim radnjama koje učenicima možemo prikazati kroz igru. tako na zanimljiv način učenici uče matematiku. Tijekom igara razvijaju: logičko razmišljanje, kreativnost, samopouzdanje, motoričke sposobnosti, pamćenje te društvene vještine.
Priredila i objavila: Martina Milina, prosinac 2024.
MAMA, BUDI ZDRAVA! DAN RUŽIĆASTE VRPCE
Priredila i objavila: Martina Milina, listopad 2024.