PROJEKT MEDIJSKE PISMENOSTI

Financiran od Vijeća za elektroničke medije

 Naziv projekta: Omiški kod zdravlja

VODITELJICA: Marina Fistanić, prof.

 

UČITELJI SURADNICI:

sc. Tamara Banović, prof.

Martina Milina, dipl. uč.

Ivana Rubić, dipl. uč.

Vrijeme provedbe projekta:

siječanj 2026. – prosinac 2026.

Mjesto provedbe projekta: Omiš

 OPIS PROJEKTA: Sadržaj, tema i opis projekta:

Potrebno je navesti temu, sadržaj i ciljeve projekta, te aktivnosti koje će se provoditi.

Ovaj projekt o medijskoj pismenosti sjajan je način za povezivanje lokalne povijesti, znanstvenih postignuća i kritičkog razmišljanja o informacijama. Omiš i njegova okolica dali su nevjerojatne ljude koji su mijenjali svjetsku medicinu, a istovremeno baštine dugu tradiciju narodnog liječenja.

Cilj projekta je naučiti razlikovati znanstvene činjenice od neprovjerenih informacija, koristeći primjere lokalnih velikana. Povećati razinu medijske pismenosti među učenicima škole. Istražiti i dokumentirati povijest i kulturnu baštinu grada Omiša. Promicati sigurnost na internetu i kritičko razmišljanje o istinitosti sadržaja. Koristiti alate umjetne inteligencije i kritički razmatrati dobivene informacije.

Plan projekta: “Omiški kod zdravlja”

1. Temelji medijske pismenosti i lokalni heroji

Cilj: Naučiti razlikovati izvor vijesti i upoznati se s likom prof. dr. Ljubomira Čečuka.

Radionica 1: Detektivi istine. Kako provjeriti informaciju na internetu? Razlika između znanstvenog članka, portala i objave na društvenim mrežama.

Radionica 2: Omiški pionir transplantacije. Istraživački rad o Ljubomiru Čečuku. Gledanje arhivskih snimki o prvoj transplantaciji bubrega.

Zadatak: Napraviti “vremensku lentu” medicinskih uspjeha omiških znanstvenika.

2.  Molekula koja je osvojila svijet (Sumamed)

Cilj: Razumjeti proces znanstvenog otkrića i ulogu Gorjane Radobolje-Lazarevski.

Radionica 1: Od epruvete do ljekarne. Put nastanka antibiotika. Što je azitromicin i zašto je bio revolucionaran?

Radionica 2: Žene u znanosti. Razgovor o doprinosu Gorjane Radobolje timu koji je stvorio Sumamed.

Zadatak: Analiza ambalaže i uputa o lijeku – vježba čitanja s razumijevanjem “sitnih slova”.

3.  Humanost na djelu (Zaklada Ana Rukavina)

Cilj: Razumjeti ulogu medija u humanitarnim akcijama i znanstvenu bazu registara.

Radionica 1: Želim život. Analiza medijske kampanje Ane Rukavine. Kako je jedna poruka pokrenula cijelu Hrvatsku?

Radionica 2: Što je matična stanica? Jednostavno pojašnjenje znanosti iza transplantacije koštane srži.

Zadatak: Organizacija simulirane mini-kampanje u školi/lokalnoj zajednici za podizanje svijesti o važnosti darivanja.

4. Blago naših brda (Narodna medicina)

Cilj: Dokumentirati lokalno znanje o bilju i povezati ga s botanikom.

Radionica 1: Čitanje starih recepata i prepoznavanje biljaka: kadulja, smilje, planinski vrisak.

Radionica 2: Terenska nastava. Izlet na padine Dinare ili uz kanjon Cetine – prepoznavanje i fotografiranje ljekovitog bilja.

Zadatak: Izrada digitalne mape “Omiški put ljekovitog bilja”.

5.  Mitovi vs. stvarnost

Cilj: Kritička analiza narodnih lijekova naspram modernih farmaceutika.

Radionica 1: Može li rakija izliječiti sve? Debata o narodnim mitovima. Razlikovanje “pomoćnih sredstava” od “lijekova”.

Radionica 2: Intervju s ljekarnikom. Susret s lokalnim farmaceutom koji objašnjava opasnosti miješanja bilja i teških lijekova (interakcije).

Zadatak: Izrada letka: “5 najčešćih zabluda o liječenju na internetu”.

6. Velika izložba i prezentacija

Cilj: Prezentacija rezultata zajednici.

Aktivnost: Postavljanje izložbe u knjižnici ili školi pod nazivom “Omiški medicinski krug”.

Digitalni ishod: Objava kratkog dokumentarnog filma ili podcasta koji su snimili polaznici.

Završni događaj: Okrugli stol s gostima (liječnicima, botaničarima i potomcima znanstvenika).

 

3. Dosadašnje iskustvo provoditelja projekta vezano uz aktivnosti medijske pismenosti (navedite prethodno iskustvo institucije koja provodi projekt, kao i prethodno iskustvo samih provoditelja aktivnosti):
4. sc. Tamara Banović, prof.; Marina Fistanić, prof.; Martina Milina, dipl. uč.; Ivana Rubić, dipl. uč.
5. godine osmislili projekt medijske pismenosti koji je prošao na natječaju Zaklade Hrvatska za djecu. Kroz ovaj projekt, učitelji su imali priliku sudjelovati u različitim aktivnostima koje su značajno unaprijedile našu školu i obrazovni proces.

Radionice vezane za sigurnost na internetu: Učitelji su održavali radionice za učenike različitih dobnih skupina, fokusirajući se na sigurnost na internetu. Kroz interaktivne prezentacije, praktične vježbe i diskusije, učenici su učili kako prepoznati i izbjeći opasnosti na internetu, zaštititi svoje osobne podatke i kritički procjenjivati informacije koje pronalaze online.

Autori udžbenika i obrazovnih sadržaja: Neki od naših učitelja su se istaknuli kao autori udžbenika i obrazovnih sadržaja. Njihova stručnost i predanost omogućili su stvaranje kvalitetnih materijala koji su prilagođeni potrebama naših učenika. Također su napisali priručnike i slikovnice za djecu, koje su bile vrlo dobro prihvaćene među učenicima i roditeljima.

Snimanje emisija obrazovnog karaktera: Učitelji su također sudjelovali u snimanju emisija obrazovnog karaktera. Ove emisije su bile usmjerene na različite aspekte medijske pismenosti i sigurnosti na internetu, a emitirane su na lokalnoj televiziji i školskom YouTube kanalu. Učenici su imali priliku sudjelovati u snimanju, što je dodatno potaknulo njihovu kreativnost i interes za medije.

Oprema i edukacije: Dobivenim sredstvima od Zaklade Hrvatska za djecu, opremili smo školu računalima, projektorima i tabletima. Također smo osigurali edukacije za učitelje, kako bi stekli nova znanja i vještine koje su kasnije prenosili učenicima. Ove edukacije su bile ključne za uspjeh projekta, jer su učitelji postali sigurniji u korištenju novih tehnologija i metoda poučavanja.

Prenošenje znanja i vještina: Stečena znanja i vještine učitelji su marljivo prenosili učenicima kroz redovnu nastavu i dodatne aktivnosti. Učenici su pokazali veliki interes za teme vezane za medijsku pismenost i sigurnost na internetu, a njihova svijest o ovim važnim pitanjima značajno je porasla.

Ovaj projekt i cjelokupni rad učitelja je bio izuzetno uspješan i ostavio je trajan pozitivan utjecaj na našu školu i zajednicu. Učitelji su stekli dragocjena iskustva i znanja, a učenici su postali medijski pismeniji i sigurniji korisnici interneta.

 

1. Opis problema, odnosno trenutnog stanja na području projekta, odnosno razlog za poduzimanje prijavljenog projekta:
2. U digitalno doba, učenici i njihovi roditelji svakodnevno su izloženi ogromnoj količini neprovjerenih informacija o zdravlju i liječenju. Društvene mreže (TikTok, Instagram) preplavljene su “savjetima” o nadriliječništvu, opasnim upotrebama ljekovitog bilja i nepovjerenjem prema znanstvenim metodama (antibiotici, transplantacija, cijepljenje). Nedostatak medijske pismenosti dovodi do toga da senzacionalistički naslovi o “čudotvornim lijekovima” dobivaju više povjerenja od znanstvenih činjenica.
3. Marginalizacija lokalnog znanstvenog identiteta: Grad Omiš ima iznimnu medicinsku povijest – od prvih transplantacija bubrega prof. dr. Ljubomira Čečuka i izuma Sumameda znanstvenice Gorjane Radobolje-Lazarevski, do suvremenih postignuća doc. dr. sc. Esme Čečuk Jeličić i rada Zaklade Ana Rukavina. Međutim, mladi u Omišu rijetko su svjesni da su ti svjetski dosezi potekli upravo iz njihove sredine. Znanost im se čini “dalekom” i “apstraktnom”, dok su korisnici tih istih medicinskih postignuća (učenici i učitelji s transplantiranim organima/matičnim stanicama) često nevidljivi heroji u vlastitoj zajednici.
4. Jaz između tradicije i moderne farmacije: Bogata tradicija ljekovitog bilja kanjona Cetine, planine Dinare često se krivo interpretira. Umjesto da se bilje vidi kao temelj farmacije (izvor aktivnih tvari), ono se u medijskom prostoru često prezentira kao “zamjena za medicinu”, što može dovesti do kobnih odluka po zdravlje pacijenata.

Projekt se poduzima kako bi se:

Povezala teorija i praksa: Kroz izravne susrete sa znanstvenicima i korisnicima medicinskih postignuća (transplantirani pacijenti), učenici dobivaju nepobitan dokaz o važnosti znanosti.

Moderniziralo učenje o baštini: Korištenje 3D tehnologije i virtualnih šetnji omiškom okolicom čini učenje o biologiji i povijesti atraktivnim generaciji Z.

Stvorila “obrambena mreža” protiv dezinformacija: Učenici se ne uče samo o biljkama, već o tome kako provjeriti izvor informacije.

Ljekarna pretvorila u edukacijski centar: Projektom se ljekarna repozicionira iz prodajnog mjesta u mjesto gdje se dobiva stručna, provjerena informacija, čime se jača zdravstvena kultura grada Omiša.

Zaključno: Ovaj projekt nije samo učenje o prošlosti; on je nužna priprema učenika za sigurnu budućnost u informacijskom kaosu, koristeći omiške znanstvene velikane kao putokaze istine.

 

2. Ciljevi (navesti koji je opći, te specifični cilj projekta, koji je potencijalni doseg koji se želi ostvariti i utjecaj koji se želi postići)

Opći cilj projekta

Unaprijediti medijsku i zdravstvenu pismenost učenika i građana Omiša kroz afirmaciju lokalne znanstvene baštine. Opći cilj je osnažiti kritičko razmišljanje zajednice kako bi se smanjio utjecaj medicinskih dezinformacija, koristeći 3D tehnologiju kao most između tradicije (ljekovitog bilja) i suvremenih znanstvenih postignuća (transplantacija, Sumamed).

Specifični ciljevi

Edukacijski: Naučiti učenike koristiti 3D tehniku snimanja (VR) za dokumentiranje ljekovitog bilja i povijesnih lokaliteta (staro omiško groblje).

Istraživački: Mapirati i digitalizirati doprinos omiških znanstvenika (Čečuk,  Radobolja-Lazarevski, Čečuk Jeličić) kroz arhivsko istraživanje i video intervjue.

Analitički: Razviti sposobnost detekcije fake newsa u medicini analizom senzacionalističkih naslova o narodnoj medicini naspram znanstveno utemeljenih činjenica u ljekarnama.

Socijalni: Povećati vidljivost i društvenu potporu za Zakladu Ana Rukavina kroz osobne priče transplantiranih učenika i učitelja škole.

3. Korisnici projekta (ciljane skupine građana kojima su namijenjeni)

Učenici u Omišu: Postaju istraživači, botaničari, snimatelji 3D sadržaja i “fact-checkeri”.Razvijaju digitalne vještine, uče o lokalnoj povijesti znanosti i stječu otpornost na manipulacije informacijama na društvenim mrežama.

Učitelji i stručni suradnici: Koordinatori radionica, mentori u istraživačkom radu i korisnici novih nastavnih metoda (VR/3D u nastavi).Dobivaju moderna nastavna sredstva i inovativne načine za poučavanje biologije, kemije, povijesti i medijske kulture.

Omiški liječnici i ljekarnici: Stručni savjetnici i edukatori koji prenose autentično znanje o lijekovima i liječenju. Jačanje povjerenja građana u njihovu struku.

Stanovništvo Omiša, okolnih krajeva, turisti.

5. Očekivani rezultati projekta:

Povećana razina medijske pismenosti: Učenici će znati samostalno provjeriti izvor informacije i razlikovati znanstveno utemeljenu činjenicu od senzacionalističke dezinformacije.

Osviještenost o važnosti darivanja: Povećan interes za rad Zaklade Ana Rukavina i razumijevanje procesa transplantacije matičnih stanica i organa.

Digitalne vještine: Osposobljenost učenika za rad s modernim tehnologijama (3D fotografija, VR, digitalna kartografija).

Revitalizacija lokalne povijesti: Poznavanje imena i postignuća omiških liječnika (Čečuk, Radobolja-Lazarevski, itd.) među mladom populacijom.