U školskoj godini 2025./26. učiteljica šesti puta provodi aktivnosti projekta Biosigurnost i biozaštita za učenike sedmih i osmih razreda u OŠ Josip Pupačić. U projekt je uključeno 15 učenica, a aktivnosti koje su provedene dostupne su na priloženoj poveznici: 

https://wakelet.com/wake/WQ6pkbR4BnNp0N-jqS1KV

Tekst pripremila: Tamara Banović

U Omišu, 1. lipnja 2026.

Treća po redu međužupanijska smotra Biosisigurnosti i biozaštite održala se 15. svibnja 2026. u Sarajevu. Zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju iz biosigurnosti i biozaštite osvojile su učenice 8. d razreda Rina Knezović i Ira Zovko koje su predstavile istraživački projekt “Osmijeh pod povećalom” koji govori o biosigurnosnoj važnosti četkica za zube.

Čestitke našim vrijednim curama! ♥

Tekst pripremila: Tamara Banović, mentorica

U Omišu, 16. svibnja 2026.

Državna smotra Biosigurnost i biozaštita održala se 22.-24. travnja 2026. u Crikvenici. Domaćin je Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu. Naša škola plasirala se u dvije kategorije s tri istraživačka rada. 

U kategoriji 5. i 6. razreda učenici Magdalena Pavković, 6. a i Ivan Kuzmanić, 6. b s mentoricom Vedranom Pivčević predstavili su istraživanje pod nazivom „Utjecaj čuvanja rukavica za čišćenje na količinu mikroorganizama“.

U istoj kategoriji učenice Sara Zeljko, 5.c i Klara Dragošević 5.c, s mentoricom Ivanom Zemunik predstavile su učenički projekt „Drvo protiv plastike“.

U kategoriji 7. i 8. razreda učenice Ira Zovko i Rina Knezović, obje učenice 8. d razreda, s mentoricom Tamarom Banović predstavile su rad „Osmijeh pod povećalom“ i proglašene među tri najuspješnija rada te će školu predstavljati na Međunarodnoj smotri u Sarajevu.

Pripremila: Ivana Zemunik
Objavljeno 23.4.2026.

Osmijeh pod povećalom, zanimljiv je naslov istraživačkoga projekta kojega su provele učenice 8. d razreda Ira Zovko i Rina Knezović. Rad je prvotno predstavljen na međužupanijskoj, a potom i državnoj smotri Biosigurnosti i biozaštite te je predložen i sudjelovat će na međunarodnoj smotri u Sarajevu.

O čemu se zapravo radi i koja problematika je promatrana u ovom radu.

Uvodni dio

Četkica za zube ima važnu ulogu u održavanju oralnog zdravlja, no ako se nepravilno čuva, može postati izvor mikroorganizama, uključujući i potencijalno patogene.

Ciljevi  istraživanja bili su:

• ispitati navike i znanje učenika o oralnoj higijeni i čuvanju četkica,
• usporediti te navike s preporukama stomatologa,
• ispitati utjecaj uvjeta čuvanja četkica na mikrobiološku kontaminaciju,
• te ispitati učinkovitost prirodnih dezinfekcijskih sredstava na smanjenje broja mikroorganizama.

Razmišljajući o ovoj temi,  postavljena su sljedeća istraživačka pitanja:

• Mogu li se mikroorganizmi širiti putem četkice za zube?
• Kako pravilno čuvati četkicu da bi bila sigurna za uporabu?
• Koje biosigurnosne mjere iz stomatoloških ordinacija možemo primijeniti kod kuće?

Postavljene su i četiri hipoteze:

• Učenici nisu dovoljno upoznati s prijenosom infekcija putem četkice.
• Mokre četkice sadržavaju veći broj mikroorganizama od suhih.
• Zatvorene kutijice pogoduju razmnožavanju mikroorganizama.
• Prirodni pripravci na bazi čajevca i lavande smanjuju broj bakterijskih kolonija na četkicama za zube.

Metode rada

Istraživanje  se provodilo  od rujna 25. do siječnja 26. godine, a ono se sastojalo od nekoliko faza.

Prvo je proden anketni upitnik među 139 učenika naše škole. Upitnik je sadržavao osam pitanja i napravljen je u Google Formsu. Ispitivao je učestalost pranja zubi, mijenjanja četkica, način njihova sušenja i čuvanja te svijest o mogućnosti zaraze putem četkice.

Drugi dio bio je intervju sa stomatolozima, u kojem smo saznale kakve biosigurnosne mjere se primjenjuju u ordinaciji i koje preporuke daju za kućnu higijenu četkica te smo odgovore učenika usporedile s preporukama stomatologa.

Treći dio bio je eksperimentalni rad. Uzimale smo briseve s četkica koje su nakon pranja zubi, bile čuvane u različitim uvjetima – mokre i suhe, u otvorenim držačima i u zatvorenim kutijicama. U radu su korištene gotove podloge Triptih soja agara, Petrijeve zdjelice smo nakon nasijavanja, zatvorile i ostavile u istim uvjetima 48 sati te smo brojale porasle bakterijske kolonije koristeći Colony Counter aplikaciju.

U završnoj fazi izradile smo prirodne dezinficijense na bazi jabučnog octa, lavande i čajevca te usporedile broj mikroorganizama na  četkicama koje nismo ili jesmo poprskale  s pripvljenim dezinfekcijskim sredstvima.

Rezultati

Slijede rezultati  istraživanja.

Prvo, analiza upitnika provedenog među učenicima. Većina učenika pere zube dva ili  tri puta dnevno što je u skladu s preporukama stomatologa, ali zabrinjavajuće je da čak  7 učenika ne pere zube svaki dan.

Učestalost mijenjanja četkica za zube također je u skladu s preporukama, vidljivo je da preko 80% učenika mijenja četkice nakon mjesec do tri mjeseca korištenja-

Većina učenika, njih gotovo 55% četkice čuva na otvorenom na lavandinu, a njih 38% ih čuva  zatvorenom ormariću i to je oba slučaja zajedno sa zubnim četkicama ostalih ukućana.

57% ispitanika četkicu odlažu mokru, njih  26% je osuši prije odlaganja, dok 17% učenika na to ne obraća pozornost.

32% učenika nije razmišljalo o mogućnostima širenja zaraznih bolesti preko četkice za zube, 4% učenika smatra da zaraza na taj način nije moguća, dok preko 60% učenika smatra da je putem četkica moguć prijenos uzročnika zaraznih bolesti.

Preko 30% dodatno čisti četkicu jednom tjednom, jednom mjesečno njih 25%, a gotovo 40% učenika nikada ili ne znaju da to rade.

Tri četvrtine učenika ne koristi dezinfekcijska sredstva na četkicama za zube

Na  grafu na plakatu prikazani su rezultati usporedbe prosječnoga broja bakterijskih kolonija poraslih nakon brisa četkica za zube čuvanih u različitim uvjetima. Četkice čuvane u zatvorenim i vlažnim uvjetima imale su veći broj kolonija od onih koje su se sušile na zraku u otvorenim držačima. Time se pokazalo da način čuvanja ima izravnu biosigurnosnu važnost.

Primjena prirodnih dezinficijenasa pokazuje smanjen broj bakterijskih kolonija na četkicama . Na slikama je vidljivo da je najmanji broj poraslih kolonija na četkicama tretiranim pripravkom od čajevca, potom od lavande, a najviše ih je poraslo na četkicama koje nisu dezinficirane. Iako su rezultati ohrabrujući, naglašavamo da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se procijenila dugoročna učinkovitost i sigurnost takvih pripravaka. Svakako je potrebno naglasiti i upozoriti da  ovakve pripravke ne koriste osobe alergične na sastojke u pripravcima, da se pripremljena sredstva ne koriste kao dezinficijens za usta i da se četkica prije pranja zubi treba temeljito isprati mlazom tople vode.

Važan doprinos radu je povezivanje stavova stomatologa, dobivenih intervjuom, s navikama učenika i eksperimentalnim rezultatima. Stomatolozi naglašavaju važnost redovite zamjene četkice, potpunog ispiranja i sušenja te izbjegavanja zajedničkog odlaganja više četkica u zatvorenim, vlažnim prostorima, što se u ovom istraživanju pokazalo opravdanim kroz povećanu brojnost kolonija u takvim uvjetima. Cijeli intervju dostupan je pod QR kodom.

Važno je također naglasiti da su sve Petrijeve zdjelice nakon pokusa pravilno zbrinute, odnosno odnesene na Higijenski zavod na uništavanje.

Zaključci

• Učenici poznaju osnovnu oralnu higijenu, ali ne i dovoljno biosigurnosne aspekte čuvanja četkica što je u skladu s našom pretpostavkom.
• Iako se nismo upuštale u identifikaciju bakterijskih vrsta i ne znamo ima li među njima patogena, obzirom na rezultat da je broj kolonija bio najveći na  mokrim i zatvorenim četkicama možemo zaključiti da one predstavljaju i veći rizik od zaraze. Time su potvrđene naša druga i treća hipoteza.
• Potvrđena je i četvrta hipoteza jer rezultati pokazuju da prirodni dezinficijensi smanjuju broj bakterijskih kolonija na četkicama za zube.

Rad pokazuje da male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na zdravlje, osobito u prevenciji širenja mikroorganizama. Zato perite zube, mijenjajte četkice kako bi i vaš osmijeh sijao pod povećalom.

Tekst pripremila: Tamara Banović

U Omišu, 23. travnja 2026.

18.2.2026. gimnazija Vladimira Nazora u Zadru ugostila je Međužupanijsku smotru projekta Biosigurnost i biozaštita Primorske Hrvatske, koji je pokrenut s ciljem sustavne edukacije učenika o očuvanju zdravlja i prevencije zaraznih bolesti. Nositelji projekta su Hrvatsko društvo za biosigurnost, Akademija znanosti Hrvatske, Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« i Zavod za javno zdravstvo koji projektu daje snažnu stručnu i znanstvenu potporu.

Naša škola predstavila se u dvije kategorije s tri istraživačka rada:

Kategoriji 7. i 8. razreda učenice Ira Zovko i Rina Knezović, obje učenice 8. d razreda, s mentoricom Tamarom Banović predstavile su rad „Osmijeh pod povećalom“.

Svi radovi predloženi su za državnu razinu Smotre, a konačne rezultate čekamo nakon odluke Državnog povjerenstva. Sretno nam!

Pripremila: Ivana Zemunik
Objavljeno 18.2.2026.

Već petu godinu za redom u OŠ Josip Pupačić provodi se Projekt i Izvannastavna aktivnost “Biosigurnost i biozaštita. U ovoj školskoj godini vrijedno su radile tri grupe učenika:

• učenici 5. i 6. razreda smjene A – mentorica Vedrana Pivčević, prof.
• učenici 5. i 6. razreda smjene B – mentorica Ivana Zemunik, prof.
• učenici 7. i 8. razreda smjene B – mentorica mr. sc. Tamara Banović, prof.

Što smo i kako radili doznajte klikom na sliku:

OŠ Josip Pupačić već pet godina provodi projekt Biosigurnost i biozaštita. Ponosno predstavljamo postere učeničkih projekta koji su izloženi u prostoru Ilirskog sjemeništa tijekom Međužupanijske smotre Biosigurnosti i biozaštite Primorske Hrvatske.

OŠ Josip Pupačić iz Omiša, 19. veljače 2024. bila je domaćin međužupanijske smotra Biosigurnosti – biozaštite za područje Primorske Hrvatske. Nakon pregleda učeničkih postera i ocjena učeničkih prezentacija, Međužupanijsko povjerenstvo napravilo je ljestvicu poretka škola, a Državno povjerenstvo će odlučiti koje će se škole predstaviti na državnoj smotri Biosigurnosti  – biozaštite  u Vinkovcima od 28. do 30. travnja 2025.

Radovi učenika predstavljani na Smotri dostupni su na poveznici:

Video

Potvrda o sudjelovanju na Smotri dostupna je na poveznici:

Potvrda

Tekst pripremila: Tamara Banović, predsjednica MŽS

U Omišu, 20. veljače 2025.

PROGRAM:

9.30 – 10.00

Okupljanje natjecatelja

Sastanak Međužupanijskog povjerenstva

Izložba postera istraživačkih projekata učenika OŠ Josip Pupačić Omiš iz područja Biosigurnosti i biozaštite

10.00 – 10.30

Svečano otvaranje smotre

10.30 – 12.00

Predstavljanje učeničkih istraživačkih projekta

12.00 – 13.00

Rad Međužupanijskog povjerenstva – ocjenjivanje učeničkih radova

Izlet za učenike i mentore (razgled grada uz stručno vodstvo, Muzejklapa, Mirabella)

13.00 – 13.30

Razgovor članova povjerenstva s učenicima i mentorima

Okrijepa za sudionike Smotre

13.30 – 14.00

Proglašenje najuspješnijih timova u svakoj kategoriji i zatvaranje smotre

POPIS POZVANIH UČENIKA NA MEĐUŽUPANIJSKU SMOTRU BIOSIGURNOSTI I BIOZAŠTITE 2025.

PRIMORSKA HRVATSKA

Predsjednica povjerenstva: Tamara Banović